Fa'asalaina lē va'aia, tiute va'aia
I le 1:23 i le taeao ia Aperila 26, 1986, na ala mai ai tagata o Pripyat i le itu i mātū o Ukraine i se leo tele. Reactor Nu. 4 o le Chernobyl Nuclear Power Plant na pa, ma e 50 tone o suauu faaniukilia na liu vave, ma faamatuu atu ai le 400 taimi le radiation o le pomu atomika Hiroshima. O tagata faigaluega o loʻo galulue i le eletise faaniukilia ma le au fuimu muamua na taunuʻu na faʻaalia i le 30,000 roentgens o faʻamalolo mataʻutia i le itula e aunoa ma se puipuiga - ma le 400 roentgens e mitiia e le tino o le tagata ua lava lea e oti ai.
O lenei mala na amata ai le faalavelave faaniukilia sili ona matautia i le talafaasolopito o tagata. 28 tagata fuimu na maliliu ona o le maʻi faʻavevela i le tolu masina na sosoo ai. Na feoti i latou i le tiga tele ma le paʻu uliuli, papala o le gutu, ma le gau o lauulu. 36 itula talu ona mavae le faalavelave, 130,000 tagata nofoia na faamalosia e aveese o latou fale.
I le 25 tausaga mulimuli ane, i le aso 11 o Mati, 2011, na liusuavai ai le fatu o le Fukushima Daiichi Nuclear Power Plant i Iapani i le galulolo na mafua mai i le mafuiʻe. O se galu e 14 mita le maualuga na malepe ai le taligalu, ma e tolu masini e pa ai le isi, ma le 180 trillion becquerels o le radioactive cesium 137 na sasaa vave atu i le Vasa Pasefika. E o'o mai i le taimi nei, o lo'o teuina pea e le fale faaniukilia le silia ma le 1.2 miliona kupita mita o vai otaota, ma avea ma pelu a Damocles o lo'o tautau i luga o le si'osi'omaga o le gataifale.
Manu'a e le'i fa'amaloloina
Ina ua maeʻa le faʻalavelave Chernobyl, o se vaega o le 2,600 sikuea kilomita na avea ma sone vavae. Ua fuafuaina e saienitisi e fia sefulu afe tausaga e aveesea atoatoa ai le radiation faaniukilia i le eria, ma o nisi o eria atonu e manaomia ai le 200,000 tausaga o le faamamaina faalenatura e ausia ai tulaga o mea e nonofo ai tagata.
E tusa ai ma Malo Aufaatasi, o le faalavelave i Chernobyl na mafua ai:
93,000 maliu
270,000 tagata na mafatia i faʻamaʻi e pei o le kanesa
155,000 kilomita faatafafa o fanua na faaleagaina
8.4 miliona tagata na aafia i le radiation

I Fukushima, e ui lava na taʻua e le pulega o le radiation i vai lata ane ua pa'ū i se "tulaga saogalemu", na maua pea e saienitisi isotops radioactive e pei o le carbon 14, cobalt 60 ma le strontium 90 i totonu o le vai otaota ua togafitia i le 2019. O nei mea e faigofie ona faʻatamaoaigaina i meaola o le gataifale, ma o le maualuga o le maualuga o le 600 sediments e mafai ona faateleina.

Fa'amata'u le va'aia ma le puipuiga va'aia
I nei fa'alavelave, o le fa'amata'u tele e sau tonu lava mai fa'avevela e le o va'aia e mata o le tagata. I le popofou o le faalavelave i Chernobyl, sa leai lava ma se meafaigaluega e tasi na mafai ona fuaina saʻo le tau o le radiation, ma mafua ai le le mafaitaulia o tagata laveai na aafia i le vevela e aunoa ma le iloaina.
O nei lesona tiga na mafua ai le televave o le atinaʻeina o tekinolosi mataʻituina o le radiation. I aso nei, o meafaigaluega mataʻituina faʻamaʻi saʻo ma faʻatuatuaina ua avea ma "mata" ma "taliga" o le saogalemu o fale faaniukilia, fausia se pa faʻatekonolosi i le va o faʻamataʻu le vaaia ma le saogalemu o tagata.
O le misiona a Shanghai Renji o le fatuina lea o le lua "mata" e puipuia ai le saogalemu o tagata. Matou te iloa e faapea:
• O fua sa'o uma o microsieverts e mafai ona fa'aolaina ai se ola
• O lapata'iga uma lava e mafai ona aloese mai se fa'alavelave fa'alenatura
• O meafaigaluega fa'atuatuaina uma o lo'o puipuia lo tatou fale masani
Maimea e mata'ituina ai le leitio fa'alesiosiomaga ma fa'aitulagi to mea faigaluega mata'ituina fa'avevela feavea'i, mai masini fua su'esu'e i le ionizing masini fa'aonaponei fa'avevela, mai mea fa'apolokalame puipuiga fa'avevela e mata'ituina fa'apolokalame fa'apolokalame, mai alalaupapa-ituaiga masini su'esu'e leitio fa'alavelave fa'afuase'i fa'afuase'i ma masini mata'ituina le saogalemu, laina oloa a Renji e aofia uma vaega o le mataituina o le saogalemu faaniukilia. E mafai e a tatou tekonolosi ona iloa le la'ititi la'ititi o mea fa'alaiti, e pei lava o le fa'ailoaina sa'o o se matau'a o vai fa'aletonu i totonu ole vaita'ele masani.

Toefanau mai faʻalavelave: Tekinolosi puipuia le lumanaʻi
I totonu o le sone e le aofia ai Chernobyl, na faʻatupuina e luko ni kenera e tetee atu ai i le kanesa, ma na faʻaaogaina a latou auala puipuia i le atinaʻeina o vailaʻau fou, faʻamaonia ai o faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaleleia ai le evolusione fetuunai. I lalo o le paolo o faʻalavelave faʻanatura, o le tuʻufaʻatasia o tekinolosi ma le matafaioi e le gata na faia ai se vavega o le puipuia o le ola, ae na toe faʻafouina foi le lumanaʻi o le ola faʻatasi o tagata ma le radiation. Matou te talitonu o tekinolosi ma matafaioi e mafai foi ona fatuina vavega e puipuia ai le ola.
Ina ua maeʻa le faʻalavelave faʻafuaseʻi i Fukushima, na faʻatūina e se vaega faʻavaomalo o saienitisi se fesoʻotaʻiga mataʻituina o le radiation trans-Pacific. E ala i masini mata'utia su'esu'e, o auala fa'asalalauina o le cesium 134 ma le cesium 137 na mata'ituina, ma maua ai fa'amaumauga taua mo su'esu'ega fa'alenatura o le gataifale. O lenei agaga o le galulue faatasi i le lalolagi atoa ma le puipuiga faatekonolosi o le taua tonu lava lea na fautuaina e Renji.
O lo'o manino le va'aiga a Shanghai Renji: ia avea ma se fa'ata'ita'iga o le si'osi'omaga fou i le tulaga o su'esu'ega fa'avevela. "Au'auna atu i sosaiete fa'asaienisi ma tekonolosi ma fa'atupuina se si'osi'omaga fou o le saogalemu o le fa'avevela" o la tatou misiona.
Fa'aoga uma le malosi faaniukilia ia saogalemu ma fa'atonutonu, ma fa'amanino so'o se fa'alavelave fa'avevela. Matou te le gata ina tuʻuina atu meafaigaluega, ae o loʻo tuʻuina atu foʻi le tele o fofo mai le mataʻituina i le auiliiliga, ina ia mafai ai e tekinolosi faaniukilia ona manuia moni i tagata ma le saogalemu.
Tusia i le faaiuga
O fa'alavelave faaniukilia fa'asolopito ua lapataia ai i tatou: o le malosi faaniukilia e pei o se pelu mata-lua. Na'o le maofa ma le talita o tekinolosi e mafai ai ona tatou fa'aogaina lona malosi.
I talaane o toega o Chernobyl, o se vaomatua fou o loʻo tupu malosi. I le talafatai o Fukushima, na toe lafo ai e le au faifaiva a latou upega fagota o le faamoemoe. O laasaga uma e faia e tagata mai le faʻalavelave faʻafuaseʻi e le mavavaeeseina mai le tausisia o le saogalemu ma le faʻalagolago i tekinolosi.
O Shanghai Renji ua naunau e avea ma leoleo i lenei malaga umi - e fausia se laina saogalemu ma meafaifaaili saʻo ma puipuia le mamalu o le olaga ma le faʻafouina fou. Aua o fua miliroentgen uma e ave ai le fa'aaloalo mo le ola; o le leo uma o le leo o le saafiafiga lea i le poto o le tagata.
E lē o vaaia le susulu, ae e faatapulaa le puipuiga!
Fa'asalaina lē va'aia, tiute va'aia
I le 1:23 i le taeao ia Aperila 26, 1986, na ala mai ai tagata o Pripyat i le itu i mātū o Ukraine i se leo tele. Reactor Nu. 4 o le Chernobyl Nuclear Power Plant na pa, ma e 50 tone o suauu faaniukilia na liu vave, ma faamatuu atu ai le 400 taimi le radiation o le pomu atomika Hiroshima. O tagata faigaluega o loʻo galulue i le eletise faaniukilia ma le au fuimu muamua na taunuʻu na faʻaalia i le 30,000 roentgens o faʻamalolo mataʻutia i le itula e aunoa ma se puipuiga - ma le 400 roentgens e mitiia e le tino o le tagata ua lava lea e oti ai.
O lenei mala na amata ai le faalavelave faaniukilia sili ona matautia i le talafaasolopito o tagata. 28 tagata fuimu na maliliu ona o le maʻi faʻavevela i le tolu masina na sosoo ai. Na feoti i latou i le tiga tele ma le paʻu uliuli, papala o le gutu, ma le gau o lauulu. 36 itula talu ona mavae le faalavelave, 130,000 tagata nofoia na faamalosia e aveese o latou fale.
I le 25 tausaga mulimuli ane, i le aso 11 o Mati, 2011, na liusuavai ai le fatu o le Fukushima Daiichi Nuclear Power Plant i Iapani i le galulolo na mafua mai i le mafuiʻe. O se galu e 14 mita le maualuga na malepe ai le taligalu, ma e tolu masini e pa ai le isi, ma le 180 trillion becquerels o le radioactive cesium 137 na sasaa vave atu i le Vasa Pasefika. E o'o mai i le taimi nei, o lo'o teuina pea e le fale faaniukilia le silia ma le 1.2 miliona kupita mita o vai otaota, ma avea ma pelu a Damocles o lo'o tautau i luga o le si'osi'omaga o le gataifale.
Manu'a e le'i fa'amaloloina
Ina ua maeʻa le faʻalavelave Chernobyl, o se vaega o le 2,600 sikuea kilomita na avea ma sone vavae. Ua fuafuaina e saienitisi e fia sefulu afe tausaga e aveesea atoatoa ai le radiation faaniukilia i le eria, ma o nisi o eria atonu e manaomia ai le 200,000 tausaga o le faamamaina faalenatura e ausia ai tulaga o mea e nonofo ai tagata.
E tusa ai ma Malo Aufaatasi, o le faalavelave i Chernobyl na mafua ai:
93,000 maliu
270,000 tagata na mafatia i faʻamaʻi e pei o le kanesa
155,000 kilomita faatafafa o fanua na faaleagaina
8.4 miliona tagata na aafia i le radiation
Taimi meli: Iuni-20-2025